Iz povijesti trgovina - čelični kapci, patent kućice, roloi

Današnji dućani, osim pokojeg izuzetka, nemaju rolo vrata. Prije je bilo drugačije. Nakon završetka radnog dana spuštala bi se rolo vrata i zaključavala na patent kućicama. U šetnjama gradovima lijepe naše volim popratiti te ostatke prošlosti.

Specijalnu tvornicu čeličnih kapaka imao je Mirko Benić. Bila je to prva i najmodernija tvornica u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Proizvodila je drvene rolete, prozirne kockaste rolete, platnene rolete, sunčane zastore, škaraste rešetke … Tvornica je bila u Fijanovoj ulici 19 u Zagrebu, poslovnica na Opatovini 11 u Zagrebu, a što je bilo u Padovčevoj ulici nisam uspjela saznati. Patent kućice Mirka Benića pronašla sam u Zagrebu, Samoboru, Daruvaru, Blatu na Korčuli, Jelsi na Hvaru, Imotskom, Omišlju na otoku Krku …

Naišla sam i na patent kućice Fenestra iz Gorjanske 7 i Ilice 199 (Zagreb), S. Fieder iz Preradovićeve 17 (Zagreb), Drage Boranića iz sv. Duha 70 (Zagreb), Braću Vidaković, Radnika a u Šibeniku i na Visu Carl Greinitz Neffen.

Žao mi je što o ovim proizvođačima nisam uspjela naći podatke. Samo činjenicu da su proizvodili čelične kapke. Nadam se da sam vas uz ovih nekoliko riječi i fotografija uspjela zainteresirati da i vi obratite pažnju na ove ostatke prošlosti.

Medicinski instrumenti Jakoba Hlavke

Slučajno, kako to u životu ide, došla sam u posjed ove pločice:

Znatiželja mi nije dala mira pa sam o Prvoj hrvatskoj tvornica kirurških instrumenata istražila slijedeće:

Jakob Hlavka (Rođen je 1869. u blizini Praga. Školovao se u Grazu, Beču, Stuttgartu, Bonnu i Parizu a nastanio u Zagrebu.) 1896. otvorio je obrtničku radionicu za izradu i popravak kirurških instrumenata u Ilici 29. Na savršenoj lokaciji! Tada se, na današnjem Trgu bana Jelačića, nalazila Bolnica milosrdne braće a u bližoj okolici i nekoliko stomatoloških ordinacija te Bolnica Sestara milosrdnica. Znao je prepoznati potrebe tržišta za opremom potrebnom za bolnice, liječničke i stomatološke ordinacije pa je radionicu pretvorio u tvornicu. “Prva hrvatska tvornica chiruržkih instrumenata, bandagah, orthopädskih sprava, umjetnih protheza, zavojne robe i.t.d.” nalazila se u Ilici 31. Bila je prva ovakva tvornica u ovomu dijelu Europe. Proizvodio je stolove za operacije, stolove za preglede, ormare za lijekove i instrumente, bolesničke krevete, noćne ormariće, stolice, stoliće za opremanje ambulanti / ordinacija ….). Prodavao je i epruvete, katetere, sonde, šprice… Ni tu mu nije bio kraj. Postao je dobavljač složenijih medicinskih uređaja iz inozemstva (mikroskopa, stetoskopa, mjerača krvnog tlaka, termostata, aparata za termo akustiku, faradizaciju i galvanizaciju, rendgenskih aparata …). Zastupao je Siemens, Kifa, Philips, Zeiss … U Ilici 29 bile su smještene prodavaonica i skladište. Proizvodnja se povećavala. Postojeća tvornica bila je nedostatna. Novoizgrađena tvornica počela je s proizvodnjom 1921.g. Hlavka je sagradio dvije velike četverokatnice. Jednu za tvorničke pogone a drugu za upravu i stanove. Ova se tvornica nalazila u današnjoj Tomićevoj 5. I prodavaonicu je preselio u današnju Ilicu 24. Za svoj rad nagrađivan je u Parizu 1898. i u Torinu 1911. Nakon 40 godina vođenje tvornice prepustio je sinu Dragutinu Hlavki,doktoru medicine. Na žalost, poslije 1945.g. tvornica je konfiscirana te se 1948. Dragutin Hlavka zapošljava u Klinici za traumatologiju gdje, nakon obavljene specijalizacije, postaje specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije a od 1959. i šef Odjela za fizikalnu medicinu. U mirovinu odlazi 1969. Sa sačuvanim strojevima i s Hlavkinim majstorima proizvodnju medicinskih uređaja i instrumenata nastavila je novoosnovana tvornica “Instrumentaria”. Tvornica „Banija“ preuzela je izradu proteza i ortopedskih pomagala. Jakob Hlavka umro je u Zagrebu 13. 10. 1955.

No, ovoj priči o Jakobu Hlavki dodala bi i jednu današnju crticu. Sudbina je donijela mogućnost da gore prikazanu pločicu predamo Jakobovoj obitelji.

Kuglof - sočni zalogaj koji će vam uljepšati dan

Kuglof – sočan kolač pečen u rebrastom okruglom kalupu s rupom u sredini. Kuglof je zapravo biskvit s dodacima. Slasnim dodacima! Tko je prvi spravljao ovaj kolač teško je reći. Da li u Austriji ili u Francuskoj? Postoje priče / legende. U Hrvatsku je najvjerojatnije došao iz Austrije kao jedan od najsvečanijih božićnih kolača. Postoje razne vrste kuglofa: kuglof s limunom, narančom, jabukom, jogurtom, borovnicama, kandiranim voćem, sušenim smokvama, mramorni kuglof… Sastojci za osnovni recept (za ovaj kalup): 5 jaja, 30 dkg oštrog brašna, 25 dkg šećera, 1 margarin, 1 prašak za pecivo, sok od jednog limuna i naribana korica limuna.

Priprema: Pećnicu stavite da se grije na 180 C. Razdijelite bjelanjke od žutanjaka. U jednoj posudi električnim mikserom najprije miješajte bjelanjke (u koje ste dodali malo soli) a potom u drugoj posudi miješajte žutanjke i šećer dok smjesa ne postane pjenasta. U dobivenu smjesu žutanjaka i šećera dodajte izrađeni margarin. Nakon kraćeg miješanja dodajte prašak za pecivo, prosijano brašno, sok i koricu od limuna. (Po želji ovim osnovnim sastojcima možete dodati malo cimeta / naribanu narančinu koricu / kandirano voće / suhe smokve / pola čvrstog jogurta / čokoladu …. ) U dobivenu smjesu dodajte izrađene bjelanjke te povežite obje smjese laganim miješanjem. Dobivenu smjesu pecite na 180 C cca 40 minuta. Ohlađeni kuglof posipajte za šećerom. Kuglof poslužite uz čaj, mlijeko ili kavu. Ono što je sigurno je da s kuglofom nikada nećete pogriješiti. U slast!