Vrste brojeva - možda za neke od njih niste znali

Brojevima izražavamo količinu. E …. da nema brojeva ne bi bilo ni matematike (nekima velike muke i instrukcija). Brojeve dijelimo na glavne i redne. Mogu biti : prirodni, cijeli, racionalni, iracionalni, realni, kompleksni, rimski, arapski, popisni, uputni, kućni. Zaustaviti ću se na popisnim, uputnim i kućnim brojevima. Kućni brojevi su sastavni dio današnje adrese. Prihvaćamo ih zdravo za gotovo. Način i postupak obilježavanja zgrada (kućnim) brojevima propisan je Zakonom o naseljima i Pravilnikom o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te obilježavanju zgrada brojevima.

No, nije uvijek bilo tako. Do 1878.g. kuće su bile označavane tzv. popisnim brojevima koji su se dobivali na osnovu zapisa u Katastru odnosno poreznim knjigama. Popisni brojevi nisu sadržavali informaciju u kojoj se ulici kuća nalazi. Po njima se znalo koliko kuća je u kojem dijelu grada. Numeracije su započinjale na odabranom mjestu dijela grada. Jer, važno je napomenuti, svaki dio grada imao je svoje popisne brojeve. (U Zagrebu - Gornji grad, Donji grad (sa Horvatima i Predgradom Sava), Kaptol, Nova Ves i Vlaška ulica). Svaka novosagrađena kuća dobila bi slijedeći broj bez obzira gdje se nalazila u odnosu na prethodno numeriranu kuću. Da stvar bude još zapetljanija svakih nekoliko godina radili su se novi popisi kada bi se numeracija radila ponovno. Nekim kućama bi ostao dodijeljeni broj, a neke bi dobile novi broj. Numeracija su u Zagrebu provedene 1797., 1809. do 1825., 1825. do 1840, 1840. do 1844., 1844. do 1851. i 1851. do 1878. Tu tematiku je obradila gospođa Lelja Dobronić u “Starim numeracijama kuća u Zagrebu”. Danas u Zagrebu imamo tri kuće numerirane popisnim brojevima: broj 912 u Teslinoj 5 te 431 i 432 na palači Ožegović na Zrinjevcu.

1878. provedena je numeracija kuća u obliku kakvom je i danas. Svaka ulica, trg, cesta, put, šetalište dobili su svoje ime a zgrade su označene parnim i neparnim brojevima. Tadašnja sela Trnje, Horvati, Fraterščica i Ljubljanica zadržala su i dalje popisne brojeve. Tada je grad Zagreb izdao publikaciju „Nova numeracija slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba“ u kojoj su propisane smjernice za označavanje ulica, cesta ... „uputni brojevi po ulicah i cestah kao i imena uličnih i cestnih ploča označene su crnom, a na trgovih pako crvenom bojom“. „Za lakšu uputu ubilježeno je na svakoj pločici izim brojke i ime ulice, ceste, trga ili sela.“ I u drugim mjestima i gradovima lijepe naše je bilo tako. Donosim pronađene očuvane stare numeracije.

otok Murter

otok Korčula

Vodnjan

Šibenik (s lijeva 208, No 443, a s desna nova numeracija br. 13 ispod koje je No 78.)

No, u Zagrebu i Bjelovaru naišla sam na popisne brojeve Zemljišnoknjižnog odjela.

Dugo sam tragala za informacijama o povijest tih brojeva; od kada do kada su postavljani i zašto su postavljani na pročelja ili u veže kuća. Pisala sam na brojne adrese. I nisam dobila odgovor. I onda, kako to biva, odgovor sam dobila od meni bliske osobe. (Zašto ga nikad prije nisam pitala? Ne znam.) Naime, vlasnici kuća dobili bi popisni broj pri upisu kuće u zemljišne knjige (gruntovnice). Pritom bi pločice s brojevima bile postavljane najčešće u veži, lijevo ili na pročelja kuća. Postavljane su zato da bi službenici znali koje su kuće upisane. Takvo označavanje trajalo je do kraja II. svjetskog rata nakon kojeg se prestala voditi evidencija jer su novosagrađene kuće u društvenom vlasništvu. I većina Vas koji stanujete u Zagrebu u starim kućama Donjeg grada imate popisne brojeve na vlasničkim listovima a ako pogledate na ulazu, u veži, lijevo gore možda ćete ugledati i pločicu s popisnim brojem Zemljišnoknjižnog odjela. Nemojte ju skidati. Zadržite ju. Dio je jednog vremena. Nadam se da sam Vas zainteresirala za ove vrste brojeva.