Zagreb ima novi muzej - Muzej čokolade

 

 

Zagreb ima novi muzej. Muzej čokolade!

Otvoren je neposredno prije Adventa, u ponedjeljak 25. studenog 2019., u samom centru Zagreba, u Varšavskoj ulici 5, kod kina Europa. Otvorili su ga bračni par Cerovac u želji da na drugačiji, njihov način ispričaju priču o mnogima najdražoj slatkoj namirnici – čokoladi.

Muzej se sastoji od šest prostorija od kojih svaka predstavlja epohu u razvoju čokolade. Valja napomenuti kako posjetitelji mogu u svakoj prostoriji nešto degustirati.

Dakle, muzej priča kronološku priču o povijesti čokolade. Od zrnaca kakaovca do današnjeg načina proizvodnje čokolade.
Prva prostorija je uređena da dočara prašume u Srednjoj Americi. Ovdje je ispričana priča o Indijancima koji su konzumirali kakaovac  i o tome kako je kakaovac bio sredstvo plaćanja. Nakon toga je priča iz Južne Ameriku, iz 16. st., kada su konkvistadori pokorili indijanske kulture i odnijeli kakao u Europu. U Europi  kakao nije bio dostupan svima. Naravno! Bio je dostupan plemićima. Bili su kreativni. U, do tada gorku vodu, dodavali su šećer i razne mirodije kako bi napitak bio što ukusniji. Nisu ni pili kakao iz bilo kakvih šalica. Bile su to visoke, uske šalice sa širim otvorom i tanjurićima s utorima.
Slijedi laboratoriju u kojem posjetitelji mirisom i dodirom pogađaju sastojke koji idu u čokoladu. Nakon toga je predstavljeno 19. st. kad se prvi put radi tabla čokolade, kada se počinje čokolada reklamirati i to na način da se roditeljima sugeriralo da će djeca biti zdrava ako jedu čokoladu. Predstavljeni su Hershey i Lindt proizvodi koji su donijeli revoluciju na području čokolade. U slijedećoj prostoriji se mogu vidjeti i hrvatski proizvođači čokolade. Nisam znala da je Mikado čokolada prva čokolada s rižom na svijetu.

I na kraju dolazimo u naše vrijeme, vrijeme kada čokoladu rado poklanjamo u raznim prigodama.

Mene je muzej oduševio. Nadam se da će i Vas!

Slatki pozdrav!

Brodskom linijom 505 od Zlarina do Šibenika

Zadnja ruta brodske linije 505 (koja vozi od Vodica preko Prvića i Zlarina do Šibenika) je vožnja u trajanju od nešto manje od pola sata od Zlarina put Šibenika kroz kanal svetog Ante.

Kanal je uz prirodne ljepote, bogat je i kulturno - povijesnim spomenicima. Ime je dobio po špilji sv. Ante koja se nalazi na padini brda Lobora. U unutrašnjosti špilje uređena je crkvica posvećena sv. Anti Pustinjaku.

Na ulazu u kanal s jedne strane nalazi se tvrđava sv. Nikole, šetnica kroz kanal sv. Ante, špilja sv. Ante a sa druge strane je kupalište Jadrija i lijepe uvale pogodne za kupanje i rekreaciju.

    

Tvrđava sv. Nikole morska je tvrđava podignuta sredinom 16.st. kao strateško mletačko uporište u obrani od Osmanlija. Ime je dobila po nekadašnjem benediktinskom samostanu posvećenom sv. Nikoli. Iako se radi o moćnoj utvrdi, zapravo nikada nije korištena u vojne svrhe do Domovinskog rata. 9.7.2017. upisana je u UNESCO-v Popis svjetske baštine.

Šetnica kroz kanal sv. Ante (duga oko 4,5 km) spaja tvrđavu sv. Nikole i uvalu Panikovac. Velikim dijelom je okružena borovom i hrastovom šumom. Osim brodovima, do šetnice se može doći i automobilom te pješice ili biciklom, budući da je smještena u samoj blizini šibenske gradske četvrti Mandalina. Šetnica je poslužila i kao filmski set za ratnu komediju „Kako je počeo rat na mom otoku“.

 

Tu je i vidikovac na najvišoj točci u kanalu, s kojeg se pruža pogled na Šibenik, cijeli kanal i tvrđavu sv. Nikole.

Već blizu izlaza iz kanala vidjeti se mogu morski tuneli koji su sagrađeni tijekom Drugog svjetskog rata za zaštitu torpednih brodova od bombardiranja. Iskopani su živoj stijeni, a dugi su nekoliko stotina metara. I, na kraju vožnje s desne strane, na najvišoj točki prema gradu, nalazi se vila „Moj mir“.

Posebno je impresivan dolazak na sam kraj kanala, kada puca pogled na cijeli Šibenik. I baš svaki put vadim fotoaparat kako bi ovjekovječila dragu mi vizuru grada koju nosim u glavi, ma gdje idem.

Reći ću par crtica o gradu. Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu nastao kao utvrda podno tvrđave sv. Mihovila. 1895.g. je postao prvi grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju, ima 24 crkve, 6 samostana, muzeje, galerije, kazalište, 2851 stubu u staroj gradskoj jezgri i …. katedralu sv. Jakova, renesansnu Gradsku vijećnicu … i valja reći da najstariji film snimljen u Hrvatskoj prikazuje Šibenik, Šibenčanka je bila prva hrvatska glumica, prvi Hrvat u Holywoodu je Šibenčanin, hrvatsku filmsku enciklopediju napisao je Šibenčanin, najplodniji autor filmske glazbe je Šibenčanin … Šibenik je dao i daje vrhunske sportaše, glumce, pjevače, pisce …

 

No, o Šibeniku detaljnije nekom drugom prilikom.

 

 

P.S. Brodu Tijatu kad kada zamjene uobičajenu rutu kojom plovi. Tako je  plovio i na liniji prema otocima Susku, Srakane i Unije. I … oštetio mu se brk. Ideju o kupnji pokrenula je članica fb grupe Tijat u srcu i nije trebalo dugo da 65-godišnji ljepotan dobije novi brk. Sve to je na milenijskoj fotografiji zabilježio Šime Strikoman.

 

 

 

 

P.S. I odredili su da Tijat mora u zasluženu mirovinu.(lipanj 2023.) A toliko nam znači. Bez njega neće biti isto.

Od Prvića do Zlarina

Ovog ćemo puta nastaviti ploviti brodskom linijom 505 od Prvić Luke do Zlarina. I dalje Tijatom.

Iz Prvić Luke za desetak minuta uplovljavamo na otok Zlarin – otok koralja, netaknute prirode, gostoljubivih stanovnika, kulture i Vesne Parun.

 

Zlarin zaista treba doživjeti šetnjom laganog koraka. Zlarinska riva duga 130 metara je najdulja otočnu riva u Hrvatskoj.

Ovaj je otok poznat kao zeleni otok. U zraku se prožimaju miris mora, borova, brnistre i smilja. Jedan je od najsunčanijih otoka na Jadranu sa više od 2700 sunčanih sati godišnje.  Prekrasne šljunčane plaže imaju prirodnu zaštitu od svih vjetrova i okružene su beskrajno čistim morem s pješčanim dnom. Na otoku nema automobila. Glavno prijevozno sredstvo su bicikli. Za prijevoz stvari od broda do kuće Zlarinjani se služe adaptiranim golf vozilom, kariolama ili traktorima s prikolicama.

Zlarinjani su se kroz povijest bavili poljoprivredom, vinogradarstvom, ribarstvom i pomorstvom. Uzgajale su se i masline. Danas na otoku živi nešto manje od 300tinjak stalnih mještana i ohrabruje činjenica da se posljednjih godina povećava broj djece. U školskoj godini 2018./2019. u zlarinsku osnovnu školu bilo je upisano čak sedam prvašića.

 

 

Blagostanje i pravi procvat otoka su vezani za izlov i obradu koralja (malih životinja koje se okamene čim ih izvadite iz mora). Na otoku se održao obrt ručne obrade nakita od koralja koji je bio najbolji suvenir u Hrvatskoj za 2010. Zlarin ima Muzej koralja i Koraljarski centar. Uz muzej se nalazi koraljarnica u kojoj se može vidjeti postupak obrade sirovih koralja i izrade nakita, te prodajno - izložbeni prostor sa nakitom izrađenim od koralja. Zahvaljujući  koraljima, Zlarin je prvo turističko mjesto koje je imalo svoju brošuru.

 
Preporučila bi posjet crkvama Uznesenja Blažene Djevice Marije i Gospe od Rašelja.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije podignuta u baroknom stilu između 1735.-1740., sadrži sedam oltara. U jednom od oltara čuva se tijelo sv. Fortunata, zaštitnika otoka i pomoraca; rimskog časnika mučenika kojeg je kanonik Stjepan Makale dobio iz rimskih katakombi od pape Pija VI.

 Crkva Gospe od Rašelja nalazi se van centra otoka prema poljima na raskrižju dva puta. Smatraju je najmisterioznijom zlarinskom crkvom zbog predaje o njenom nastanku. A predaja kaže da je izgrađena u 15. st. na mjestu gdje su na drvetu rašeljke mještani zaseoka Borovica našli uokvirenu sliku Gospe.

U crkvi Gospe od Rašelja nalazi se najveće zlarinsko kulturno bogatstvo, prva matrikula pisana čakavštinom odnosno latinicom iz 1456. (matrikula - pomorska knjižica kojom vlasnik dokazuje svoj identitet, te zdravstvenu i stručnu osposobljenost)

 
Na otoku se nalaze i tri zavjetne kapelice koje, gledane iz luke, čine križ. To su kapelicu sv. Križa, kapelica Gospe od Karmena i kapelica sv. Mikule.

Dakako da na otoku ne možemo govoriti o planinarenju ali bi preporučila šetnju na brdo Klepac koji je sa svojih 169 metara nadmorske visine najviša točka otoka. Ako Vas posluži vrijeme s vrha se može vidjeti Velebit i mali vulkanski otok Jabuku.

Kako ljubav ide i kroz želudac odličan zalogaj i dobro vino učiniti će Vaš posjet otoku potpunim doživljajem. Osim privatnog smještaja na otoku se nalazi hotel Koralj.

 
Zavičajni muzej nosi ime Vesne Parun. Osim spomen sobe posvećene čuvenoj pjesnikinji i prevoditeljici tu je izložena zanimljiva zbirka etnografskih predmeta otoka i originalnih alata za vađenje i obradu koralja. Muzej je domaćin različitih kulturnih manifestacija među kojima se ističu izložbe brojnih umjetnika.

Otok je poznata nautička luka pa je tu na vezu nalazi cijeli niz jedrilica i jahti. Na otoku se održavaju i regate a jedna od najpoznatijih je regata drvenih brodova s latinskim jedrom.

I biciklisti će doći na svoje jer otok ima uređene biciklističke staze.

Tijekom sezone ovdje možete pratiti brojna kulturna događanja i manifestacije. Jedna od njih je ispraćanje muškaraca u lov na koralje. 

Otočane valja pohvaliti na inicijativi „ZLARIN hrvatski otok bez plastike“ čiji cilj ne treba puno ni objašnjavati. Inicijativa je uistinu zaživjela. Ugostitelji i trgovački objekti su se brzo uključili. Ne koriste se slamke, plastične vrećice za voće i povrće su zamijenili „škartoci“ ili platnene torbe. Na feštama se koriste višekratne čaše. Kao nekada. U dvije trgovine na otoku koriste se papirnate i biorazgradive vrećice. Sljedeći cilj je otvaranje kompostane.

 

Na Zlarinu je snimana serija „Loza“, naš poznati glumac Leon Lučev je s polaznicima glumačke radionice ovdje snimio kratki film … i još se puno o Zlarinu može pričati.

 Posjetite Zlarin i otkrijte koliko se zapravo možete opustiti i zabaviti na svom odmoru!

 

 

P.S. Brodu Tijatu kad kada zamjene uobičajenu rutu kojom plovi. Tako je  plovio i na liniji prema otocima Susku, Srakane i Unije. I … oštetio mu se brk. Ideju o kupnji pokrenula je članica fb grupe Tijat u srcu i nije trebalo dugo da 65-godišnji ljepotan dobije novi brk. Sve to je na milenijskoj fotografiji zabilježio Šime Strikoman.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Brodskom linijom 505 do Prvića

Putovanja, izleti, odmor od svakodnevnice, težnja da se u tom odmaku približimo sami sebi i onima / onome što nas ispunjava.

Mnogi žele putovati u udaljene zemlje, upoznati druge kulture jer misle da se ljepote naše zemlje i naših otoka stignu upoznati.

Ovog ćemo puta zajedno ploviti brodskom linijom 505 od Vodica, Prvić Šepurina do Prvić Luke. Brodska je to linija kojom plovi čuveni brod Tijat. Na radost svih plovi već 64 godine i predložen je za kulturno dobro Republike Hrvatske.

Krećemo s mola nasuprot kamenog spomenika u središtu Vodica. Vodice (dobile ime po izvorima boćate vode) su svima dobro znano turističko mjesto koje obiluje sadržajima za dobar provod ali i užitak na brojnim plažama. Dobar film možete pogledati u kino dvorani u Ulici Ive Čaće. Poseban je doživljaj Vodička fešta početkom kolovoza. Za ljubitelje aktivnog odmora na raspolaganju su biciklističke staze ili ronjenje.

 

Na otok Prvić, koji je po jednoj legendi dobio ime jer je prvi blizu kopna, u Prvić Šepurine stižemo za desetak minuta plovidbe. I odmah po dolasku pogled plijeni trg i crkva sv. Jelene (gdje su snimani znani nam kadrovi filma „Svećenikova djeca“). Nešto udaljenija je crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. U Šepurinama je u mladosti, u obiteljskom ljetnikovcu ljeta provodio Faust Vrančić.

Osim mjesta koje odiše i mirom i spokojem ali i tipičnim mediteranskim temperamentnim razgovorom oduševljavaju me plaže. Divne šljunčane ili čak pješčane i more. To kristalno čisto more! Posebnu notu daju zrikavci.

 

Tek nekoliko minuta vožnje Tijatom i stižemo u drugo naselje na Prviću je Prvić Luka. U Prvić Luci nalazi se Memorijalni centar "Faust Vrančić" posvećen je liku, djelu i bogatom nasljeđu velikog izumitelja, teologa, filozofa, leksikografa i poliglota. Faust je tvorac „Homo volansa“ (letećeg čovjeka) prethodnika padobrana, pisac je djela „Machinae novae“, petojezičnog rječnika ali i još mnogo toga. Modele Faustovih izuma, zanimljivosti iz njegova života rado će Vam prezentirati voditeljica muzeja. Na krovu muzeja se može uživati u mediteranskom vrtu s replikama Faustovih izuma (letećeg čovjeka, mlina za masline i visećeg mosta).

Faust je umro u Veneciji 1617. a po vlastitoj je želji pokopan u crkvi Svete Marije od Milosti u Prvić Luci.

Na otoku se održavaju dvije fešte: na sv. Roka (16. kolovoza) u Prvić Šepurinama i na blagdan Gospe od Anđela (2. kolovoza) u Prvić Luci. Krajem kolovoza ili početkom rujna održava se i regata Burtiž na kojoj se plovi tradicionalnim brodicama na latinsko jedro (idro).

Finu spizu nude restoran i konoba a boravak privatni apartmani ili u hotel Maestral u Prvić Luci.

Dođete na Prvić!