Ovog
ćemo puta nastaviti ploviti
brodskom linijom 505 od Prvić Luke do Zlarina. I
dalje Tijatom.
Iz
Prvić Luke za desetak minuta uplovljavamo na otok Zlarin – otok koralja, netaknute prirode, gostoljubivih stanovnika,
kulture i Vesne Parun.
Zlarin zaista
treba doživjeti šetnjom laganog koraka. Zlarinska riva duga 130 metara je najdulja otočnu riva
u Hrvatskoj.
Ovaj je otok poznat kao zeleni
otok. U zraku se prožimaju miris
mora, borova, brnistre i smilja. Jedan je od najsunčanijih otoka na
Jadranu sa više od 2700 sunčanih sati godišnje.
Prekrasne šljunčane plaže
imaju prirodnu zaštitu od svih vjetrova i okružene su beskrajno čistim morem s
pješčanim dnom. Na otoku nema automobila. Glavno prijevozno sredstvo su bicikli. Za prijevoz
stvari od broda do kuće Zlarinjani se služe adaptiranim golf vozilom, kariolama
ili traktorima s prikolicama.
Zlarinjani su se kroz povijest bavili
poljoprivredom, vinogradarstvom, ribarstvom i pomorstvom. Uzgajale su se i
masline. Danas na otoku živi nešto manje od 300tinjak stalnih mještana i ohrabruje
činjenica da se posljednjih
godina povećava broj djece. U školskoj godini 2018./2019. u zlarinsku osnovnu
školu bilo je upisano čak sedam prvašića.
Preporučila bi posjet crkvama Uznesenja Blažene Djevice Marije i Gospe od Rašelja.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije podignuta u baroknom stilu između 1735.-1740., sadrži sedam oltara. U jednom od oltara čuva se tijelo sv. Fortunata, zaštitnika otoka i pomoraca; rimskog časnika mučenika kojeg je kanonik Stjepan Makale dobio iz rimskih katakombi od pape Pija VI.
U
crkvi Gospe od Rašelja nalazi se najveće zlarinsko kulturno bogatstvo, prva
matrikula pisana čakavštinom odnosno latinicom iz 1456. (matrikula - pomorska
knjižica kojom vlasnik dokazuje svoj identitet, te zdravstvenu i stručnu
osposobljenost)
Na otoku se nalaze i tri zavjetne kapelice koje, gledane iz luke, čine križ. To su kapelicu sv. Križa, kapelica Gospe od Karmena i kapelica sv. Mikule.
Dakako da na otoku ne
možemo govoriti o planinarenju ali bi preporučila šetnju na brdo
Klepac koji je sa svojih 169 metara nadmorske visine najviša
točka otoka. Ako Vas posluži vrijeme s vrha se može vidjeti Velebit i mali
vulkanski otok Jabuku.
Kako ljubav ide i kroz želudac odličan zalogaj i dobro vino učiniti će Vaš posjet otoku potpunim doživljajem. Osim privatnog smještaja na otoku se nalazi hotel Koralj.
Zavičajni muzej nosi ime Vesne Parun. Osim spomen sobe posvećene čuvenoj pjesnikinji i prevoditeljici tu je izložena zanimljiva zbirka etnografskih predmeta otoka i originalnih alata za vađenje i obradu koralja. Muzej je domaćin različitih kulturnih manifestacija među kojima se ističu izložbe brojnih umjetnika.
Otok
je poznata nautička luka pa je tu na
vezu nalazi cijeli niz jedrilica i jahti. Na otoku se održavaju i regate a
jedna od najpoznatijih je regata drvenih brodova s latinskim jedrom.
I biciklisti će doći na
svoje jer otok ima uređene biciklističke
staze.
Tijekom sezone ovdje
možete pratiti brojna kulturna događanja i manifestacije. Jedna od njih je
ispraćanje muškaraca u lov na koralje.
Otočane valja pohvaliti na inicijativi „ZLARIN hrvatski otok bez plastike“ čiji cilj ne treba puno ni
objašnjavati. Inicijativa je uistinu zaživjela. Ugostitelji i
trgovački objekti su se brzo uključili. Ne koriste se slamke, plastične vrećice
za voće i povrće su zamijenili „škartoci“ ili platnene torbe. Na feštama se
koriste višekratne čaše. Kao nekada. U dvije trgovine na otoku koriste se
papirnate i biorazgradive vrećice. Sljedeći cilj je otvaranje kompostane.
Na Zlarinu je snimana serija „Loza“, naš poznati glumac Leon
Lučev je s polaznicima glumačke radionice ovdje snimio kratki film … i još se
puno o Zlarinu može pričati.
Posjetite Zlarin i otkrijte koliko se
zapravo možete opustiti i zabaviti na svom odmoru!
P.S. Brodu Tijatu kad kada
zamjene uobičajenu rutu kojom plovi. Tako je plovio i na liniji prema otocima Susku,
Srakane i Unije. I … oštetio mu se brk. Ideju o kupnji pokrenula je članica fb
grupe Tijat u srcu i nije trebalo dugo da 65-godišnji ljepotan dobije novi brk.
Sve to je na milenijskoj fotografiji zabilježio Šime Strikoman.
Nema komentara:
Objavi komentar