Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini

 

Usred jedne rijeke, na jezeru, u jednom samostanu nalazi se bogata riznica koja prezentirana u jednom muzeju tvori izložbu na koju Vas pozivam.
Izložba je to "Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini" u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

U Zagreb je po prvi puta izloženo bogatstvo riznice, knjižnice i arhiva Franjevačkog samostana Majke od Milosti s otoka Visovca (na rijeci Krki).
Začetak zbirke datira iz sredine 15. st., kada su se franjevci, povlačeći se pred osmanskim osvajanjima, skrasili u napuštenom augustinskom samostanu. Iz turskih vremena je i priča o porijeklu imena Visovac koji je u to vrijeme bio malo veća stijena – Bijela stijena. Ime dobiva po fratrima koje su Turci po njoj povješali. (visiti – Visovac)
 


Pripremana je tri godine predanim radom mnogih stručnjaka. Izloženi su restaurirani predmeti iz samostanskih zbirki slika, skulptura, liturgijskog posuđa i ruha, zavjetnih darova, knjižne, arhivske i glazbene građe koji su svjedoci burne prošlosti obilježene osvajanjima i tuđinskom vlašću kroz gotovo šest stoljeća.
 
Ova je izložba pokazala iznimnu vrijednost baštine Visovca, zahvaljujući franjevačkom redu sakupljača, stvaralaca, koji su ovo bogatstvo očuvali do naših dana.

Izložba traje do 2. veljače 2020.

 
 
 

Pisma - arhaični oblik komunikacije ... da ili ne?



Neću ništa novo reći da se danas poruke šalju i primaju brzinom svjetlosti ma gdje bili na ovoj našoj planeti. No, jesmo li si bliži? Što poruke i mailovi o nama govore?
 
Za poruke ne koristim skraćenice ni slikovne ikone. Svakom mailu posvećujem veliku pažnju da bude pravopisno i oblikom što bolje napisan. Da čitatelj razumije napisano. Svaki primljeni mail u kojem pošiljatelj ne pazi na formu, sadržaj i pravopis jako me razočara. Da ne kažem vrijeđa.
 
Na pisanje ovih redaka ponukao me očev žig za pisma. Ponekad se zapitam koliko se danas pišu pisma i da li je to postao arhaičan oblik komunikacije.
 
Dobro se sjećam da je majci često pisao pisma koja bi na kraju zapečatio crvenim voskom i navedenim žigom. Tada su kuverte bile plave. Papir bijeli.
Lijepim je rukopisom napisao njeno ime i prezime i adresu stanovanja a na poleđini kuverte svoje ime i prezime i adresu.
Na početku pisma uvijek je desno gore stavio mjesto i datum pisanja. Pismo je započinjao sa „Draga majko“. Uslijedilo bi pitanje kako je i što ima novoga. U ostatku pisma je pisao o događajima iz naših života. Na kraju je lijepo pozdravio nju i cijelu obitelj. Vjerujem da je s nestrpljenjem očekivao njen odgovor. Jednostavno, prisno. Tada jedini oblik komunikacije. Osim posjeta, dakako!
Da, nije sačuvano niti jedno pismo. Koliko bi mi danas značilo da mogu pročitati koji napisani redak!
Kroz povijest, pisma su nosila najintimnije priče, skrivala tajne, prepričavala svakodnevne dogodovštine i spajala razdvojene obitelji i ljubavnike. Pisma su se čuvala pa su ona danas, ako je pisac pisama bila neka povijesna ličnost, vrijedan povijesni izvor.


Svako putovanje bilo je obilježeno potragom za razglednicama. Osobno i danas gajim taj običaj. Slike mjesta, sunčanih plaža ili znamenitosti mjesta s kojeg šaljem razglednicu uz napisanu pokoju riječ i topli pozdrav. I tih nekoliko riječi primatelju je dovoljno da osjeti dio mojih avantura. Rado ih primam, mada gotovo više i ne, i većinu ih sačuvam. Za neka buduća vremena kada ću se sa sjetom sjećati prošlosti.


Pisma i razglednice koje smo tih godina primali meni su bile izvor za skupljanje poštanskih maraka. Imala sam krug prijatelja s kojima sam razmjenjivala marke veseleći se onima koje su bile iz stranog svijeta. I danas skupljam marke. Prije nekog vremena poklonila sam rođaku album  i nešto maraka za početak skupljanja. Nadam se da je nastavio skupljati. Moja djeca nisu. Možda se vrate tom hobiju.


Za kraj jedino što Vas mogu pozvati:

Iznenadite dragu osobu pismom ili razglednicom jer povratak starim navikama ponekad nosi pozitivne stvari!






Muzej u Pitvama na otoku Hvaru

U destinaciji koju posjetim često tražim i njenu povijest. Jelsa na otoku Hvaru nije samo ugodna destinacija za godišnji odmor. Iz ...